ŠTO JE KOLPOSKOPIJA?
Kolposkopija je dijagnostička metoda kojom se posebnim uređajem, koji se zove kolposkop, pregledava sluznica rodnice i vrata maternice.
Naziv potječe od grčke riječi “kolpos”, koja znači rodnica.
Kolposkopom se može gledati i sluznica vulve (stidnice) i tada se taj pregled naziva vulvoskopija.
Kolposkopija se koristi uglavnom kada nalaz PAPA testa nije dobar, a u svrhu daljnje obrade.
Koristi se i kod zahvata na vratu maternice. Najčešće je to biopsija, uzimanje uzorka tkiva sa sluznice vrata maternice ili sluznice rodnice, koji se šalje dalje patologu na analizu. Kolposkop omogućuje da se taj uzorak uzme precizno s mjesta koje kolposkopski izgleda najsumljivije.
Kolposkopija je vizualna i subjektivna metoda. Ovisi o iskustvu ginekologa koji ju izvodi.
CILJ KOLPOSKOPSKOG PREGLEDA
Svrha kolposkopskog pregleda je ustanoviti da li na sluznici vrata maternice ili rodnice postoji lezija koju je citolog vidio na PAPA testu.
Naime, kada ginekolog uzme PAPA test, on s drvenom špatulom i plastičnom četkicom pokupi stanice sluznice rodnice i vrata maternice (s točno određena 3 mjesta) i prenese ih na mikroskopsko stakalce. To stakalce je transportni medij kojim ginekolog pošalje te stanice citologu, a on ih potom oboji i gleda pod mikroskopom, razlučujući da li su normalne ili ima abnormalnih.
Od abnormalnih stanica najčešće su to tzv. CIN promjene.
One nisu prisutne po cijeloj rodnici ili vratu maternice već je to obično samo jedno manje područje sluznice.
Na temelju samo PAPA testa ne možemo odrediti koje je to područje i koliko je veliko.
Upravo tada je uloga kolposkopskog pregleda neprocijenjiva jer njime možemo odrediti gdje se točno promjene nalaze, koliko su velike, te o kojem se stupnju radi.
To promijenjeno područje sluznice je obično jako bijelo za razliku od okolne nježno roze ,zdrave” sluznice.
Ovisno o kolposkopkom nalazu, ginekolog će odlučiti da li je potrebna biopsija (u slučaju da su vidljive promjene veće).
U slučaju manjih promjena , odlučit će se za ponavljanje PAPA testa (obično za 3 ili više mjeseci).
KOLPOSKOP
Kolposkop je optički uređaj, koji je zapravo pokretan mikroskop.
On je na stalku, s ručicom kojom usmjeravamo svijetlo na željenu površinu, micanjem gore-dolje i lijevo-desno. Kolposkop ima snažno svijetlo te može povećavati sliku od 6 do 40 puta.
Ginekolog na taj način vidi detaljno sluznicu i promatra da li na njoj postoji područje koje nije normalnog izgleda.
On će odrediti lokaciju i veličinu lezije,te da li se radi o blagim ili težim promjenama.
Postoje dvije vrste kolposkopa: tradiconalni i digitalni.
Tradicionalni kolposkop ima leće ,binokularni optički sustav i ginekolog kao pod mikroskopom gleda sluznicu.
Digitalni kolposkop je noviji i moderniji. On ima kameru koja prikazuje sliku na ekranu.
Slike se mogu pohraniti te isprintati u boji.
Poliklinika VILI ima najsuvremeniji digitalni kolposkop.
KADA TREBA IĆI NA KOLPOSKOPIJU?
Kolposkopija je indicirana :
– kada nalaz PAPA testa pokazuje abnormalne promjene( ASCUS,CIN I do CIN III, AGC itd).
– kada je sam izgled vrata maternice, prilikom ginekološkog pregleda, golim okom sumljiv (ne izgleda normalan, zdrav)
– u slučajevima kada vrat maternice dosta krvari kod uzimanja PAPA testa ili kada sama žena navodi da nakon odnosa često ima sukrvicu (tzv. kontaktno krvarenje).
Kolposkopija se upotrebljava i kod zahvata na vratu maternice (biopsije ili kod terapijskih zahvata na vratu maternice).
Ona omogućuje da se biopsija (uzimanje uzorka tkiva sluznice) radi precizno i ciljano s promijenjenog mjesta, a ne „na slijepo” ,čime je taj zahvat točniji. Odstranjeni dio tkiva šalje se na PHD (patohistološku dijagnozu).
Nakon dobivanja patohistološkog nalaza tkiva odlučuje se o daljnjem postupku. Taj postupak može biti konzervativni( ponavljanje PAPA testa i praćenje) ili terapijski ( obično jedan od nekoliko vrsta zahvata koji se rade).
PRIPREMA ZA KOLPOSKOPIJU
Priprema za kolposkopiju ne uključuje nikakav specifičan postupak.
Preporuka je jedan do dva dana ranije izbjegavati:
- spolni odnos
- upotrebu bilo kakvih vaginaleta, vaginalnih krema, ispiranje rodnice, kupke.
U KOM PERIODU MENSTRUACIJSKOG CIKLUSA JE NAJBOLJE RADITI KOLPOSKOPIJU?
Kolposkopiju je najbolje raditi odmah nakon završetka menstruacijskog krvarenja.
Moguće ju je raditi i u drugom dijelu ciklusa, ali u slučaju da radi i biopsija kod pacijentica može doći do dileme da li je naknadno krvarenje početek menstruacije ili krvarenje od biopsije. To ponekad ženu navede da obavi ginekološki pregled koji se može izbjeći.
TIJEK KOLPOSKOPSKOG PREGLEDA
Sam kolposkopski pregled je jako sličan pregledu kod uzimanja PAPA testa.
Prvo se postavi spekul u rodnicu. On je neophodan da se rašire zidovi rodnice kako bi se prikazao vrat maternice u potpunosti.
Nakon toga ginekolog gleda detaljno sluznicu rodnice i vrata maternice te traži područje sluznice koje izgledom odudara od normalne.
Pri kolposkopskom pregledu ginekolog mijenja povećanje pod kojim gleda, koristiti tzv.zeleni filter koji bolje pokazuje krvne žile te octenu i Lugolovu otopinu kojima premazuje rodnicu i vrat maternice.
Te dvije otopine svojim djelovanjem pojačavaju kontrast eventualne lezije (abnormalno područje sluznice), u odnosu na zdravu sluznicu.
Na taj način ginekolog opisuje točno gdje je promijenjeno područje, koliko je veliko i o kojem stupnju težina promjena se radi.
Kolposkopski pregled traje otprilike 10 do 15 minuta.
Ako se kod kolposkopskog pregleda ne nađe nikakvo sumnjivo područje sluznice, neće se raditi biopsija.
KOLPOSKOPIJA U TRUDNOĆI
Kolposkopija u trudnoći je specifična jer su s jedne strane prisutne promjene vrata maternice pod utjecajem hormonalnih promjena zbog trudnoće, a s druge strane u maternici je prisutan fetus s posteljicom i plodovim ovojima koji su svega nekoliko centimetara udaljeni od vanjskog ušća maternice.
Zbog drugačijeg hormonskog statusa trudnice, vrat maternice je jače prokrvljen te mijenja boju, ali i postaje veći no što je bio prije trudnoće.
Samo kolposkopija , bez biopsije, se može raditi bez bojazni da taj pregled neće imati nikakve negativne efekte na plod ili trudnoću. Biopsija vrata maternice u trudnoći nosi stanoviti rizik nastanka infekcije koja može utjecati na daljnji tijek trudnoće.
Trudnica koja ima loš PAPA nalaz (prisutna cervikalna epitelna lezija – CIN I do CIN III), mora se pregledati kolposkopski kako bi se isključilo postojanje početnog karcinoma vrata maternice.
Kod sumnje da se radi o invazivnom karcinomu mora se učiniti ciljana biopsija vrata maternice bez obzira na trudnoću.
Ako kolposkopski pregled sugerira da se radi o premalignim lezijama ( tzv. CIN – ovima), neće se raditi biopsija u trudnoći već će se odgoditi za period nakon poroda.
ZAKLJUČAK
Kolposkopija je subjektivna metoda i uveliko ovisi o tome koliko je iskustvo ginekologa koji ju izvodi.
Ona je jako korisna i danas neizostavna dijagnostička metoda u procesu liječenja premalignih i malignih promjena na vratu maternice, rodnici i vulvi.
Siniša Stanković, dr. med.
Specijalist ginekologije i opstetricije
